Najavom inicijative InvestAI i ulaganja u iznosu od 200 milijardi eura za razvoj umjetne inteligencije i gradnju ogromnih tvornica za razvoj AI-a, Europska unija pokazala je koliko je ozbiljno shvatila priliku koju joj AI može pružiti, kako bi se što bolje pozicionirala i na tom području pretekla Kinu i SAD. „To će biti najveće javno-privatno partnerstvo u svijetu za razvoj pouzdane umjetne inteligencije“, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na samitu o umjetnoj inteligenciji (Artificial Intelligence Action Summit) održanom nedavno u Parizu.
Malo je koja tema kao pitanja AI-a uspjela zainteresirati i okupiti predstavnike više od stotinu zemalja koji su 10. i 11. veljače prisustvovali pariškom samitu. Čini se da je pitanje ubrzanog razvoja AI-a osvijestilo stručnjake i državnike da se hitno treba uspostaviti zajednički, globalni pristup razvoja i regulacije umjetne inteligencije, jer osim što donosi brojne prednosti, svijet je svjestan i velike opasnosti i moguće zloupotrebe, koje njen razvoj može donijeti. Stoga je glavni cilj samita bio uspostaviti zajednički pristup razvoju i regulaciji umjetne inteligencije (AI) na globalnoj razini.
Kao potencijalnu prijetnju AI-a, svjetskim medijima je odjeknula izjava bivšeg izvršnog direktora Googlea, Erica Schmidta, zbog mogućnosti da terorističke skupine ili odmetnute države iskoriste AI u negativne svrhe, te je pozvao vlade na stroži nadzor nad privatnim tehnološkim tvrtkama.
Na samitu na kojem je bilo više tisuća sudionika, uključujući čelnike država, međunarodnih organizacija, tehnoloških tvrtki i civilnog društva donesena je Deklaraciju o inkluzivnoj i održivoj umjetnoj inteligenciji koju je potpisalo 57 zemalja, među kojima su članice EU-a, Kina, Indija i Komisija Afričke unije, a donesena je i zajednička izjava pod nazivom “Izjava o inkluzivnoj i održivoj umjetnoj inteligenciji za ljude i planet”, koja naglašava principe poput dostupnosti AI tehnologija, smanjenja digitalnog jaza, transparentnosti, etičnosti, sigurnosti te promicanja međunarodne suradnje i upravljanja AI-jem.
Odbijanje SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva potpisivanju pariške deklaracije mnoge je iznenadilo, a predstavnici britanske vlade, odbacili su insinuacije da je razlog tome približavanje američkoj administraciji, te kao glavni razlog naveli su da međunarodni sporazum nije dovoljno definirao globalno upravljanje AI-jem niti uzeo u obzir zabrinutosti povezane sa nacionalnom sigurnosti.
Koliko je AI važna tema svim državama svijeta, potvrđuje i francuska najava rada fondacije “Current AI”, s početnim kapitalom od 400 milijuna dolara, sa ciljem da podrži razvoj AI projekata od javnog interesa, uključujući visokokvalitetne baze podataka, alate i infrastrukturu. Inicijativu su podržale vlade devet zemalja, među kojima su Finska, Njemačka i Indija, kao i nekoliko filantropskih organizacija i privatnih tvrtki poput Googlea i Salesforcea, a petogodišnji je plan prikupiti 2,5 milijardi dolara, za razvoj AI sektora koji služi javnom interesu.
Neposredno nakon samita i hrvatski premijer Andrej Plenković, te ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, izjavili su, da, iako se to možda ne zna, u Hrvatskoj je u AI sektor uloženo 107 milijuna dolara, kroz rad 84 tvrtke koje se bave AI-em ili su na bilo koji način uključene u razvoj umjetne inteligencije. Premijer Plenković tom je prilikom novinarima rekao da je izvjesno pokretanje zajedničkih projekata Hrvatske i Slovenije koje će ulagati značajna sredstva u razvoj umjetne inteligencije, koristeći izvore financiranja Europske unije.
(A.B. & ChatGPT)
