Sve češće se govori o opasnosti digitalnog ropstva, konceptu koji nije više samo distopijska fikcija, već realna prijetnja u svijetu gdje umjetna inteligencija, nadzor i automatizacija preuzimaju ključne sfere života. Gubitak autonomije postaje stvarnost kada algoritmi odlučuju o našim poslovima, financijama i društvenim interakcijama. Sve veća digitalna ovisnost i koncentracija moći u rukama tehnoloških korporacija postavljaju pitanje: je li čovjek još uvijek gospodar svoje sudbine ili postaje sužanj koda i podataka?
-Kina i njezin sustav društvenog kredita već pokazuje kako tehnologija može postati alat kontrole – navodi Chat GPT za potrebe teksta o temi digitalnog ropstva i dodaje da se u toj zemlji građani boduju na temelju ponašanja, a oni s niskim ocjenama gube mogućnost putovanja, zapošljavanja ili pristupa javnim uslugama.
-Slični modeli, doduše u manje eksplicitnim oblicima, razvijaju se i na Zapadu, kroz algoritamske sustave zapošljavanja i financijskih ocjena, koji mogu neprimjetno isključiti pojedince iz određenih društvenih i ekonomskih tokova – navodi Chat GPT i dodaje da automatizacija tržišta rada dodatno komplicira situaciju.
Radnici u Amazonovim skladištima, vozači Ubera i dostavljači Wolta već osjete taj novi oblik digitalnog nadzora u kojem stroj mjeri njihovu produktivnost i određuje njihov radni vijek.
Već danas AI donosi odluke o tome tko će dobiti posao, a gig ekonomija – tržište rada u kojem su kratkoročni poslovi, poslovi na zahtjev ili zapošljavanje preko platformi – pretvara radnike u potpuno ovisne digitalne nomade, bez stabilnosti i zaštite. Algoritmi upravljaju radnim zadacima, određuju norme, i čak, automatski otpuštaju radnike, čineći ih zamjenjivima poput linijskih kodova. Radnici u Amazonovim skladištima, vozači Ubera i dostavljači Wolta već osjete taj novi oblik digitalnog nadzora u kojem stroj mjeri njihovu produktivnost i određuje njihov radni vijek.
Biometrijska kontrola dodatno produbljuje prijetnju. Kamere s prepoznavanjem lica postaju standard u mnogim državama, a nadzor građana putem AI analize u stvarnom vremenu omogućuje vlastima da predviđaju ponašanje pojedinaca i interveniraju prije nego što se išta dogodi.
-Indija, primjerice, razvija najveću biometrijsku bazu podataka, koja povezuje osobne podatke svih građana s njihovim financijama, zdravstvenim kartonima i socijalnim statusom, što otvara pitanje – gdje je granica između sigurnosti i kontrole? – naglašava Chat GPT.
Uskoro bi se svi naši digitalni podaci mogli objediniti u jednu bazu podataka i stvoriti nešto poput digitalnog identiteta građana što otvara mogućnost potpunog nadzora i kontrole.
Nadzor ljudi moguć je i putem IoT tehnologije (Internet of Things) koju čine svi povezani uređaji u čovjekovom okruženju, bilo da je riječ o telefonu, televizoru, hladnjaku, automobilu, pametnoj kući, a ti nas uređaji, prikupljajući podatke o nama, već „špijuniraju“. Te informacije završavaju u brojnim bazama podataka, čime nam je ugroženo pravo privatnosti, a prikupljeni podaci koriste se za potrebe marketinga i u razne druge svrhe. Prema nekim predviđanjima uskoro bi se svi naši digitalni podaci mogli objediniti u jednu bazu i stvoriti nešto poput digitalnog identiteta građana, bilo da je riječ o već postojećim digitalnim identifikacijskim dokumentima i digitalnom zdravstvenom kartonu, ali i financijskim transakcijama, podacima o obrazovanju, potrošačkim navikama, lokacijama koje smo posjetili i sl. Za sada je to samo scenarij SF filmova (Peti element, primjerice) ali postoji stvarna opasnost od potpunog nadzora i digitalnog ropstva. Za sada na razini teorije zavjere, ukazuje se na mogućnost da se digitalni profil građana može i deaktivirati, a ta činjenica koristiti kao potencijalna prijetnja neposlušnima i instrument potpune društvene, pravne i svake druge ekskomunikacije.
Financijska kontrola kroz digitalne valute središnjih banaka, kao što je Central Bank Digital Curency (CBDC) potencijalno omogućuje državama da u stvarnom vremenu nadziru potrošnju svojih građana, jer bi novac postojao samo u digitalnom obliku.
– Ako gotovina nestane, a digitalni novac postane jedini oblik plaćanja, društvo bi moglo izgubiti jedan od posljednjih bastiona financijske slobode – navodi Chat GPT.
Tu je i metaverzum, vizija u kojoj se fizički i digitalni svjetovi stapaju. Tehnološki giganti već ulažu milijarde u virtualne prostore u kojima ljudi rade, kupuju i socijaliziraju se, ali pitanje je hoće li takva digitalna infrastruktura biti mjesto slobode ili nova vrsta zatvora, gdje će tehnološke kompanije kontrolirati svaki aspekt ljudske interakcije.
Digitalno ropstvo, čini se, više nije apstraktan pojam, već stvarna opasnost. U svijetu gdje se odluke prepuštaju algoritmima, nadzor postaje svakodnevnica, a financijska i radna stabilnost ovise o digitalnim sustavima, ključno je postaviti etičke i pravne granice. Ljudi, stoga, moraju osvijestiti vlastita digitalna prava, podržavati regulaciju umjetne inteligencije i tražiti transparentnost tehnoloških korporacija. Jer ako ne postavimo ograničenja sada, možda više nikada nećemo imati priliku.
(A.B. & ChtGPT)
