Prošle su jedva dvije godine otkako je OpenAI-jev ChatGPT postao dostupan javnosti, a već je postao neizostavan dio digitalne komunikacije i poslovnih procesa. Ovaj veliki jezični model (LLM) danas je samo jedan od nekoliko vodećih AI sustava koji nevjerojatno uvjerljivo oponašaju ljudsku inteligenciju kod osnovnih upita. No, može li umjetna inteligencija također pokazivati znakove mentalnog opadanja, slično ljudima.
Znanstvenici su primijetili i da su neki odgovori na pitanja o lokaciji subjekta u prostoru bili gotovo identični odgovorima pacijenata s demencijom
Izraelski znanstvenici s Medicinskog centra Hadassah i podatkovni stručnjaci, testirajući kognitivne sposobnosti AI modela, došli su do intrigantnih rezultata. Neurolozi Roy Dayan i Benjamin Uliel, zajedno s podatkovnim znanstvenikom Galom Koplewitzom, proveli su niz kognitivnih testova na javno dostupnim chatbotovima, uključujući verzije 4 i 4o ChatGPT-a, dvije verzije Alphabetovog Geminija te verziju 3.5 Anthropicovog Claudea i došli do zaključka da je razina „kognitivnog pada kod AI-ja usporediva s neuro degenerativnim procesima u ljudskom mozgu“, donosi Novi list, ne pozivajući se na dodatne izvore.
Rezultati testova
Koristeći Montrealsku kognitivnu procjenu (MoCA), alat koji neurolozi obično koriste za mjerenje mentalnih sposobnosti poput pamćenja, prostornih vještina i izvršnih funkcija, tim je otkrio da AI modeli pokazuju znakove opadanja u određenim kognitivnim aspektima. ChatGPT 4o ostvario je najbolji rezultat s 26 od mogućih 30 bodova, što bi kod ljudi značilo blago kognitivno oštećenje. Slijedili su ChatGPT 4 i Claude s 25 bodova, dok je Gemini postigao samo 16 bodova – rezultat koji bi kod čovjeka ukazivao na ozbiljno oštećenje. Posebno su loši bili rezultati u području vizualno-prostornih sposobnosti, uključujući zadatke kopiranja jednostavnih oblika ili crtanja sata, gdje su mnogi AI modeli zakazali ili tražili dodatne upute.
Dok čovjek gradi znanje kroz iskustvo, emocije i kontekst, AI ostaje ograničen na predviđanje uzoraka na temelju prethodno naučenih podataka
Znanstvenici su primijetili i da su neki odgovori na pitanja o lokaciji subjekta u prostoru bili gotovo identični odgovorima pacijenata s demencijom. Ipak, istraživači naglašavaju da LLM-i nisu ljudski mozgovi te da ih se ne može dijagnosticirati na isti način. Umjesto toga, uspoređuju ih s naprednijim oblicima prediktivnog teksta koji rade na statističkim obrascima, a ne na stvarnoj spoznaji.
Ključne razlike
Ovi rezultati otvaraju zanimljiva pitanja o budućnosti umjetne inteligencije. Ako AI modeli doista pokazuju određeni oblik „kognitivnog pada“, može li se to usporediti s načinom na koji ljudi gube mentalne sposobnosti tijekom vremena? Postavlja se i pitanje kako bi se AI mogao poboljšati kako bi izbjegao takve probleme – hoće li budući sustavi trebati stalno „osvježavanje“ ili će se razviti potpuno nove arhitekture koje će riješiti ovakve izazove?
Posebno su loši bili rezultati vizualno-prostornih sposobnosti gdje su mnogi AI modeli zakazali ili tražili dodatne upute
Osim toga, studija podsjeća na ključnu razliku između umjetne inteligencije i ljudske inteligencije – dok mi gradimo znanje kroz iskustvo, emocije i kontekst, AI ostaje ograničen na predviđanje uzoraka na temelju prethodno naučenih podataka. Možda su upravo ovakva istraživanja ključna kako bismo bolje razumjeli ne samo AI, već i vlastiti um.
Hoće li AI ikada u potpunosti dostići ljudsku spoznaju ili će ostati na razini naprednog prediktivnog modela – ostaje da vidimo.
